IMG 8763


BISKUPSKI 
ORDINARIJAT

Trg Sv. Trojstva 18,
34000 Požega

tel. 034/290 300

fax. 034/274 295

e-mail:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

katedrala

 

KATEDRALA

SV. TEREZIJE AVILSKE

 

SLIKE KATEDRALE

 

 Virtualno razgledavanje Katedrale

VIRTUALNO RAZGLEDAVANJE KATEDRALE

Razorena crkva u Voćinu

 

RAZORENI CRKVENI OBJEKTI U DOMOVINSKOM RATU NA TLU POŽEŠKE BISKUPIJE

LECTIODIVINA

LECTIO DIVINA

Molitva

DUHOVNI KUTAK

DEKRET O UTEMELJENJU RIZNICE POŽEŠKE KATEDRALE, POVIJESNOG ARHIVA I POVIJESNE KNJIŽNICE

Broj: 1170/2004.

 

UTEMELJENJE RIZNICE POŽEŠKE KATEDRALE, POVIJESNOG ARHIVA I POVIJESNE KNJIŽNICE POŽEŠKE BISKUPIJE

           

Apostolskim pismom «Praeclarum evangelizationis» papa Ivan Pavao II. utemeljio je Požešku biskupiju i uzdigao župnu crkvu sv. Terezije Avilske u Požegi na čast Katedrale te je sve što se u njoj našlo dobilo novo značenje. Tijekom gotovo dva i pol stoljeća postojanja te crkve u njoj su sačuvani liturgijski predmeti od velike kulturne i povijesne vrijednosti, od kojih neki potječu iz davnijih vremena. Nakon ukinuća Isusovaca 1773. godine, Pavlina 1786. godine, Subalternog konzistorija u prvoj polovici 19. stoljeća, Nadbiskupskog orfanotrofija 1946. godine te tijekom dugogodišnjih istraživanja i uređenja crkve sv. Lovre u Požegi (1961.-1998.) u župnu crkvu sv. Terezije Avilske preneseni su brojni liturgijski i arhivski predmeti te stare knjige tih crkvenih ustanova.

Da bi se sva ta baština prikladno čuvala, konzervirala i obnavljala te dostojno prezentirala, ovime se u skladu s Konstitucijom o svetoj liturgiji II. vatikanskog sabora «Sacrosanctum Concilium» (br. 126),  Apostolskom konstitucijom «Pastor bonus» (čl. 100-101) i drugim dokumentima opće i partikularne Crkve utemeljuje

RIZNICA POŽEŠKE KATEDRALE

u koju će se pohraniti i čuvati predmeti liturgijske namjene iz požeške Katedrale,

POVIJESNI ARHIV POŽEŠKE BISKUPIJE

u koji će se pohraniti, čuvati i obnavljati arhivska građa iz spomenutih crkvenih ustanova i ugrožena građa iz župa Požeške biskupije,

POVIJESNA KNJIŽNICA POŽEŠKE BISKUPIJE

u koju će se pohraniti i čuvati knjige iz vremena požeških Isusovaca, Pavlina, Subalternog konzistorija i Nadbiskupskog orfanotrofija u Požegi te iz pojedinih župa

u kojima je on ugrožen.

Riznica, Arhiv i Knjižnica imaju svoje sjedište u Biskupskom dvoru, Trg Sv. Trojstva 18, gdje su u prikladne prostore smješteni liturgijski predmeti, arhivska građa i knjižni fond. Pojedina ustanova ravnat će se prema vlastitom Pravilniku. Na čelu joj je voditelj, kojeg imenuje dijecezanski biskup te on u suradnji s Biskupskim ordinarijatom vodi sve poslove i za sve odgovara biskupu.

Neka djelovanje tih važnih povijesno-kulturnih ustanova i svih onih koji se brinu za sakralno-kulturnu baštinu Požeške biskupije prati Božji blagoslov.

U Požegi, 31. kolovoza 2004.

 Biskup

X Antun Škvorčević, v.r.

Dekret povjerenstva za vjeroučiteljske mandate i personalna pitanja

Broj: 970/2012.


DEKRET

Vjeronauk u javnoj školi i vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama u službi je naviještanja radosne vijesti koje je Isus povjerio Crkvi. Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (čl. 3, t. 2) i Ugovor između Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama (čl. 5), na temelju crkvenih i državnih propisa odredio je uvjete koje treba ispunjavati određena osoba da bi mogla predavati vjeronauk u školi i provoditi vjerski odgoj u predškolskim ustanovama. Među njima je i isprava o kanonskom mandatu dijecezanskog biskupa. Ovime uspostavljam


POVJERENSTVO ZA VJEROUČITELJSKE MANDATE I PERSONALNA PITANJA


sa zadaćom da provjerava jesu li kandidati za vjeroučitelje u školi i vjerski odgoj u predškolskim ustanovama na području Požeške biskupije u skladu s crkvenim i državnim normama po svojoj stručnosti, duhovnoj izgradnji, moralnom i eklezijalnom životu prikladni za navjestiteljsko poslanje. Pored toga Povjerenstvo vodi brigu o rasporedu vjeroučitelja u školama i predškolskim ustanovama, prati njihov predavački rad i djelovanje u župi te rješava probleme koji mogu pri tom nastati. Sjedište Povjerenstva je u Katehetskom uredu Požeške biskupije i ono počinje djelovati s nadnevkom ovog Dekreta.

Povjerenstvo tvori predstojnik Katehetskog ureda po svojoj službi, koji je ujedno povjerenik, odnosno voditelj Povjerenstva te još tri osobe, svećenici ili vjeroučitelji laici, stručni u pitanjima vjeroučiteljskog poslanja ili u dobrom poznavanju vjeroučitelja u školi i predškolskim ustanovama koje imenuje dijecezanski biskup. Povjerenik prikuplja molbe kandidata za mandat, priprema građu za sjednicu Povjerenstva, saziva je i vodi te o svakom kandidatu za vjeronauk u školi i ustanovi predškolskog odgoja traži mišljenje pojedinog člana Povjerenstva koji ga treba dati na pisani način. Na temelju stava članova Povjerenstva povjerenik dostavlja dijecezanskom biskupu konačni pisani prijedlog o vrsti mandata za određenog kandidata koji ima predviđeno radno mjesto u obrazovno odgojnoj ustanovi na području Biskupije te pripravlja ispravu za potpis.

U slučaju vjeroučiteljskih problema na vjeronauku u školi ili predškolskoj ustanovi, odnosno njihovih problema moralne ili druge naravi, Povjerenstvo ih uzima na razmatranje, pisanim putem daje svoje mišljenje te predlaže rješenje o kojem predstojnik Katehetskog ureda izvješćuje dijecezanskog biskupa.

Neka rad Povjerenstva prati Božji blagoslov i zagovor sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije.

Požega, 30. lipnja 2012.

Biskup
X Antun Škvorčević, v. r.

Kancelar
Goran Lukić, v. r.

Dekret ureda za crkveno-pravna pitanja

Broj: 969/2012.

DEKRET

Požeška biskupija osnovala je različite ustanove koje pomažu dijecezanskom biskupu u upravljanju Biskupijom i vođenju pastoralnog djelovanja. Vršenje sudske vlasti i rješavanje sporova vjernika povjereni su Međubiskupijskom sudu (usp. kan. 1419, § 1; 1423). No, pokazala se potreba u okviru biskupijske kurije uspostaviti određenu ustanovu za rješavanje drugih pitanja upravne naravi. Stoga ovime u smislu kanona 469 Zakonika kanonskog prava osnivam

URED ZA CRKVENO-PRAVNA PITANJA POŽEŠKE BISKUPIJE


sa sjedištem u Biskupskom Ordinarijatu u Požegi. Zadaća Ureda je pružanje pomoći dijecezanskom biskupu u upravljanju Biskupijom u pitanjima pravne naravi i suradnja s Međubiskupijskim sudom, osobito u ženidbenim parnicama.

Predstojnik Ureda je svećenik, po mogućnosti doktor ili magistar kanonskoga prava, kojega imenuje dijecezanski biskup. Ako potrebe traže, predstojnik Ureda može imati zamjenika i još jednog svećenika ili vjernika laika stručnog u pitanjima kanonskoga prava. Oni zajednički ili pojedinačno rješavaju pitanja koja im povjeri dijecezanski biskup. Ured počinje djelovati s nadnevkom ovog Dekreta.

Neka Božji blagoslov, zagovor sv. Lovre i bl. Alojzija Stepinca pomognu da Ured može uspješno vršiti svoju zadaću.

Požega, 30. lipnja 2012.

Biskup
X Antun Škvorčević, v. r.

Kancelar
Goran Lukić, v. r.

Dekret o utemeljenju pastoralnog centra Požeške biskupije

Broj: 953/2011.

30.lipnja 2011.


DEKRET O UTEMELJENJU PASTORALNOG CENTRA POŽEŠKE BISKUPIJE

Požeška biskupija od svog početka promiče pastoralne programe kojima pruža pomoć svećenicima i drugim pastoralnim djelatnicima u održavanju župne kateheze i služi vjernicima da mogu dublji živjeti po vjeri, potpunije se uključiti u otajstvo Crkve i zauzetije svjedočiti evanđeoske vrijednosti u hrvatskom društvu. U tom nastojanju imaju značajnu ulogu povjerenstva, zadužena za pojedina pastoralna područja, udruge vjernika, organizacije i duhovni pokreti. Dosadašnje iskustvo očitovalo je važnost dugoročnijeg planiranja, snažnijeg povezivanja, boljeg usklađivanja i sustavnijeg ostvarivanja pastoralnih programa. Za postizanje spomenute svrhe ovime utemeljujem


PASTORALNI CENTAR POŽEŠKE BISKUPIJE,


koji djeluje u sastavu Biskupskog ordinarijata u Požegi gdje mu je i sjedište. U njegovoj službi je Vijeće za katehizaciju. Na čelu Centra je voditelj koji je ujedno i predsjednik Vijeća. Članovi Vijeća su predstojnik Katehetskog ureda, ravnatelj biskupijskog Caritasa, voditelji povjerenstava i predsjednici crkvenih udruga. Voditelj Centra u skladu sa smjernicama opće Crkve, Hrvatske biskupske konferencije i dijecezanskog biskupa promišlja s Vijećem i oblikuje plan i program pastoralnih projekata. Nakon što ih je biskup odobrio, voditelj izrađuje cjelovit pastoralni kalendar, predstavlja ga na Biskupijskom danu i ostvaruje putem povjerenstava kao i na druge prikladne načine u suradnji s Katehetskim uredom, župnicima, vjeroučiteljima i svima drugima koji mu mogu biti od pomoći. Na isti način voditelj predlaže plan i program edukacije župnih suradnika za pojedina pastoralna područja te organizira određena pastoralna događanja na biskupijskoj razini. Voditelj za svoj rad odgovara dijecezanskom biskupu kojemu o svemu podnosi izvještaj.
Neka rad Centra prati Božji blagoslov, moćni zagovor Isusove Majke te pomoć sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije.

 

Biskup
Antun Škvorčević, v. r.

RAZORENI CRKVENI OBJEKTI U DOMOVINSKOM RATU NA TLU POŽEŠKE BISKUPIJE

BADLJEVINA

BADLJEVINA, župna crkva sv. Ivana Krstitelja. Crkva je sagrađena 1770., zaštićeni spomenik kulture. Crkvu su granatama oštetili pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije 23.12.1991. Crkva je izvana obnovljena.


CERNIK

CERNIK, župna crkva sv. Petra Apostola i franjevački samostan sagrađeni su 1765., zaštićeni spomenik kulture. Oštećeni su 30.12.1991. u topničkom napadu pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Oštećenja su obnovljena.


 


ŠAGOVINA CERNIČKA (filijala Župe Cernik), kapela sv. Luke Evanđelista sagrađena je u 20. stoljeću, oštećena (zidovi i krovište) u rujnu/listopadu 1991. granatama pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela je obnovljena.




ČAGLIĆ

ČAGLIĆ, župna crkva sv. Jurja mučenika, sagrađena 1869., pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija razorili su je do temelja granatama u listopadu 1991. godine. Još nije započela ponovna izgradnja crkve.

 


ČAGLIĆ, župna kuća, izgrađena u 20. stoljeću, poptuno je razorili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 1991. Podignuta mala obiteljska kuća koja služi za liturgijska slavlja.


BIJELE STIJENE (filijala Župe Čaglić), kapela Imena Marijina. Kapelu su oštetili, unutrašnjost minama potpuno uništili krajem 1991. pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije.


DONJA OBRIJEŽ

GORNJA OBRIJEŽ (filijala Župe Donja Obrijež). Kapelu su potpuno razorili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija tijekom 1991. Kapela je obnovljena.


DUBOČAC

DUBOČAC, župna crkva sv. Mihaela Arkanđela, izgrađena početkom 19. stoljeća, zaštićeni spomenik kulture. Pobunjeni bosanski Srbi gađali su je topovima u više navrata 1992. godine, teško joj oštetili krovište, razrušili kapu zvonika, u unutrašnjosti teško oštetili pjevalište i neke predmete namještaja. Crkva je obnovljena, unutrašnjost još nije dokraja uređena.

DUBOČAC, župna kuća, izgrađena u 19. stoljeću, teško je oštećena granatiranjem pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije s bosanske strane 1991./1992. Izgrađen je novi župni stan.

ĐULOVAC

ĐULOVAC župna crkva Duha Svetoga, sagrađena 1892, spomenik kulture. Teško su je oštetili srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija 14.11.1991. a miniranjem iznutra uništili krov i unutrašnjost s inventarom 13.12.1991. Nova crkva izgrađena je pored sačuvanog prijašnjeg zvonika, još nije iznutra uređena.


VELIKI BASTAJI, (filijala Župe Đulovac) kapela sv. Antuna Padovanskog, sagrađena u 19. stoljeću. Unutrašnjost kapele opustošili su pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija tijekom jeseni 1991. Kapela je obnovljena.

 


GAJ

GAJ, župna crkva sv. Katarine Djevice i Mučenice, sagrađena 1804., spomenik kulture. Crkvu su granatama oštetili pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije 27.09.1991. Crkva je obnovljena.


BREZINE (filijala Župe Gaj), kapela sv. Andrije Apostola. Kapela je sagrađena od drveta 1911., spomenik kulture. Kapelu su granatama oštetili u rujnu/listopadu 1991. pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Kapela je obnovljena.


GORNJI BOGIĆEVCI

GORNJI BOGIĆEVCI, župna crkva Duha Svetoga, sagrađena 1830. U jesen 1991. do temelja su je razorili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija te njezine ostatke uklonili. Izgrađena nova župna crkva.


GORNJI BOGIĆEVCI, župna kuća, izgrađena u 19. stoljeću, razorili je pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Izgrađen novi župni stan.


DRAGALIĆ (filijala Župe Gornji Bogićevci), crkva Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja, sagrađena u 19. stoljeću, spomenik kulture. Srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija topništvom su je teško oštetili i spalili s cjelokupnim inventarom u rujnu/prosincu 1991.

 


GORICE (filijala Župe Gornji Bogićevci), kapela sv. Vida. Kapela je sagrađena u 20. stoljeću. Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije kapelu su oštetili, djelomično razorili zidove i krovište a znatno oštetili inventar u rujnu/prosincu 1991. Kapela je obnovljena.

POLJANE (filijala Župe Gornji Bogićevci), kapela sv. Fabijana i Sebastijana. Kapela je sagrađena u 20. stoljeću, potpuno su je uništili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija krajem 1991. Kapela je ponovno izgrađena.


RAJIĆ

RAJIĆ (Župa Gornji Rajić), župna crkva sv. Tome Apostola. Crkva je sagrađena 1776., obnovljena 1966., zaštićeni spomenik kulture. Crkvu su u više navrata granatama gađali pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije krajem 1991. i miniranjem potpuno uništili. Na slikama je prikazano stanje prije rata, zatim, krajem 1991., te ljeti 1995. Crkva je obnovljena.

  

RAJIĆ, (Župa Gornji Rajić) župni stan, izgrađen u 19. stoljeću, zapalili i teško oštetili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 1991. godine. Obnovljen.

BOROVAC (filijala Župe Gornji Rajić), kapela sv. Martina. Kapelu su potpuno uništili u kolovozu/prosincu 1991. pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Kapela ponovno izgrađena.


JAZAVICA (filijala Župe Gornji Rajić), crkva sv. Roka. Crkvu su krajem 1991. miniranjem potpuno razorili pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Izgradnja nove crkve je u tijeku.

VOĆARICA (filijala Župe Gornji Rajić), kapela Svih Svetih. Kapelu su pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija potpuno srušili, početkom listopada 1991. Ponovno je izgrađena.

JASENOVAC

JASENOVAC, župna crkva sv. Nikole Biskupa i Uznesenja BDM, sagrađena 1714. a obnovljena 1829., zaštićeni spomenik kulture. Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije teško su je oštetili i zapalili u rujnu/prosincu 1991. Zgrada crkve je obnovljena a restauriranje preostalog unutrašnjeg namještaja je u tijeku.

 


JASENOVAC, župna kuća, izgrađena u 19. stoljeću, potpuno uništili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 1991. godine. Zgrada je obnovljena.

JASENOVAC, Samostan sestara Kćeri milosrđa, izgrađen u 20. stoljeću pobunjeni Srbi i Jugoslavenska armija potpuno uništili 1991. godine. Zgrada je izgrađena i stavljena pod krov, iznutra još nije uređena.

KOŠUTARICE (filijala Župe Jasenovac), Kapela sv. Petra i Pavla. Pripadnici srpskih pobunjenika, u vremenu od rujna 1991. do početka travnja 1992. kapelu su teško oštetili. Kapela je obnovljena.


TANAC (filijala Župe Jasenovac), kapela sv. Ilije Proroka. Krajem 1991. kapelu su granatama uništili srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija. Kapela je obnovljena.


UŠTICA (filijala Župe Jasenovac), kapela sv. Jurja. Kapelu su potpuno uništili, krajem 1991., pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela je izgrađena.

VIŠNJICA UŠTIČKA (filijala Župe Jasenovac), kapela sv. Florijana. Kapelu su potpuno uništili, tijekom 1991. pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela još nije izgrađena.


LIPIK

LIPIK, župna crkva sv. Franje Asiškog i sv. Josipa Radnika, izgrađena 1793., nadograđena 1968., do temelja je razorili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija krajem 1991. Ponovno je izgrađena, unutrašnjost još nije do kraja uređena.

LIPIK, župni stan, izgrađen u 20. stoljeću pobunjeni Srbi i Jugoslavenska armija potpuno razorili krajem 1991. godine. Izgrađen je novi župni stan.

LIPIK (župa Lipik), samostan Milosrdnih sestara sv. Križa. Samostan su potpuno uništili u rujnu/prosincu 1991. pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Kuća je ponovno izgrađena.

DOBROVAC (župa Lipik), kapela Presvetog Srca Isusova, sagrađena u 19. stoljeću. Kapelu su topničkim projektilima teško oštetili 30.09.1991. pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Nova kapela još nije izgrađena.

 

LIPIČKA SUBOCKA (filijala Župe Lipik), Kapelu su teže oštetili granatama, krajem 1991., pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narod­na armija.

LONJA

LONJA, župna crkva Duha Svetoga, sagrađena 1878., zaštićeni spomenik kulture s vrijednim inventarom. Od listopada do prosinca 1991. pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crkvu su topništvom teže oštetili kao i dio njezina inventara. Crkva je samo izvana obnovljena.

MAČKOVAC

MAČKOVAC, župna crkva sv. Mateja Apostola i Evanđelista, sagrađena 1776., obnovljena 1860. i 1965., spomenik kulture. Crkvu su u više navrata 1991. topovima i raketama teško oštetili pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Crkva je popravljena.

DOLINA (filijala Župe Mačkovac), kapela sv. Marka. Kapela je sagrađena u 18. stoljeću, teže su je oštetili 18.10.1991. pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Kapela je obnovljena.

SAVSKI BOK (filijala Župe Mačkovac), kapela sv. Ane. Kapela je sagrađena u 20. stoljeću, teško su je oštetili topovima pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije 06.10.1991., razorivši joj krovište i dio pročelja te uništivši cijeli inventar. Kapela je ponovno izgrađena.

NAŠICE

NAŠICE, župna crkva sv. Antuna Padovanskog i franjevački samostan. Crkva je sagrađena 1373., obnovljena 1707. godine, a samostan u 18. stoljeću, zaštićeni spomenik kulture. Topničkim djelovanjem pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije 20.09.1991. iz našičke vojarne crkva i samostan pretrpjeli su znatna oštećenja; izgorjelo je krovište, srušena je kapa zvonika i učinjena su veća oštećenja na pročelju crkve. Crkva i samostan su obnovljeni.

MARTIN (filijala Župe Našice), kapela sv. Martina iz 13. stoljeća, zaštićeni spomenik kulture. Kapelu su topništvom oštetili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija, 21.09.1991. Kapela je obnovljena.

 

NOVA GRADIŠKA

NOVA GRADIŠKA (Župa Bezgrješnog začeća BDM), župna crkva Bezgrješnog začeća BDM. Crkva je građena 1811.-1823. a obnovljena 1966., zaštićeni spomenik kulture. Crkvu i župni dvor su u više navrata topništvom gađali i oštetili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija u vremenu 1991./92. Crkva je obnovljena izvana.

NOVA GRADIŠKA (Župa Bezgrješnog začeća BDM), župni stan, izgrađen u 20. stoljeću oštetili u granatiranju pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 1991./92. godine. Župni stan je popravljen.

NOVA GRADIŠKA (Župa Bezgrješnog začeća BDM), grobljanska kapela Svih Svetih. Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije kapelu su topništvom teško oštetili 01.11.1991. kao i groblje oko kapele. Kapela je obnovljena.

NOVA GRADIŠKA (župa Bezgrješnog začeća BDM), crkva sv. Terezije Avilske, sagrađena 1756., zaštićeni spomenik kulture. Crkvu su oštetili (napose krovište i pročelje), 09.11.1991., topništvom pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Crkva je obnovljena.

MAŠIĆ (filijala Župe Bezgrješnog začeća BDM, Nova Gradiška), kapela sv. Ilije Proroka. Kapela je sagrađena u 19. stoljeću, potpuno uništena u rujnu/prosincu 1991. topovima pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela još nije obnovljena.

NOVSKA

NOVSKA (Župa sv. Luke Evanđelista), crkva sv. Luke Evanđelista. Crkva je sagrađena u 18. stoljeću. Granatama su je oštetili u listopadu 1991. pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Crkva je obnovljena.

NOVSKA (Župa sv. Luke Evanđelista), kapela sv. Josipa na groblju. Kapela je sagrađena u 19. stoljeću. Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije granatama su je oštetili u listopadu 1991. zajedno s grobljem. Kapela je obnovljena.

NOVSKA (Župa sv. Luke Evanđelista), samostan i kapela Sestara Kćeri Milosrđa. Samostan i samostansku kapelu teško su granatama oštetili pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije u listopadu 1991. Samostan je obnovljen.

STARI GRABOVAC (filijala Župe sv. Luke Evanđelista, Novska), kapela Uzvišenja sv. Križa. Kapela je sagrađena u 20. stoljeću, teže su je oštetili pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije granatama 17.10.1991. a zvonik, krovište i svod kapele uoči Božića 1991. Kapela je obnovljena.

 

OKUČANI


OKUČANI, župna crkva sv. Vida, izgrađena u 19. stoljeću. Pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija miniranjem su je potpuno razorili i na njezinu mjestu otvorili tržnicu. Crkva je ponovno izgrađena ali joj unutrašnjost nije gotova.

 

PAKRAC


PAKRAC, župna crkva Uznesenja BDM, izgrađena u 1761./63., zaštićeni spomenik kulture. U više navrata gađali su je pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija granatama i bombama te je 28.09.1991. izgorjela, kojom prigodom je uništen i znatan dio njezina baroknog namještaja. Crkva je obnovljena a restauriranje spašenog namještaja je u tijeku.

 

PAKRAC, župna kuća, izgrađena u 19. stoljeću, oštećena 1991. razaranjima pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kuća je obnovljena.

PAKRAC, kapela sv. Ivana Nepomuka. Kapela je sagrađena u 19. stoljeću, spomenik kulture. Kapelu su oštetili tijekom rujna 1991. pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela je obnovljena.

PAKRAC, kapela sv. Josipa. Kapela je sagrađena u 19. stoljeću, potpuno su je razrušili pobunjeni Srbi 22.05.1991. Kapela je obnovljena.

PAKRAC, kapela sv. Vida, oštetili su (tijekom 1991.) pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela još nije obnovljena.

PAKRAC, kapela sv. Roka, sagrađena u 19. stoljeću, minirali je pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 1991., ostali samo zidovi. Kapela je u postupku obnove, stavljena je pod krov i čeka svoje daljnje uređenje.

PAKRAC, samostan Milosrdnih sestara sv. Križa, sagrađen u 19. stoljeću. Samostan je oštećen tijekom 1991. i početkom 1992. granatama pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Samostan je djelomično obnovljen.

FILIPOVAC (filijala Župe Pakrac), kapela Uzašašća Gospodnjega, izgrađena u 19. stoljeću. Pripadnici pobunjenih Srba u Jugoslavenske narodne armije teško su je oštetili tijekom mjeseca studenog 1991. Kapela je obnovljena.

SIRAČ

SIRAČ, župna crkva Pohoda BDM, sagrađena 1908. Pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija crkvu su oštetili krajem studenog 1991. Crkva je obnovljena.


NOVA BUKOVICA

ČETEKOVAC (filijala Župe Nova Bukovica), kapela sv. Nikole Tavelića. Kapela je sagrađena 1970. Pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija teško su je oštetili, djelomično razorili topništvom, 04.09.1991. Kapela je obnovljena.

SLAVONSKI KOBAŠ

SLAVONSKI KOBAŠ, župna crkva sv. Ivana Krstitelja. Crkva je sagrađena u 18. stoljeću, a temeljito obnovljena 1966., zaštićeni spomenik kulture. Crkvu su u više navrata (kolovoz 1992.) topovima tukli bosanski Srbi. Učinili su teža oštećenja na pročelju, zvoniku i unutrašnjosti crkve. Crkva je obnovljena.

STARA GRADIŠKA

USKOCI (Župa Stara Gradiška), župna kuća u kojoj se nalazila kapela sv. Mihaela Arkanđela i od 1948. godine (kada su komunisti odredili da se sruši župna crkva iz 18. stoljeća) služila kao župna crkva Župe Stara Gradiška. Tijekom 1991. i 1992. pobunjeni Srbi Jugoslavenska narodna armija kuću su teško oštetili a inventar potpuno uništili. Kuća i kapela su obnovljeni.

USKOCI (Župa Stara Gradiška), grobljanska kapela sv. Roka, sagrađena u 19. stoljeću. Kapelu i groblje su pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije topničkim projektilima teško oštetili 15.08.1991. Kapela je izvana obnovljena, čeka unutrašnje uređenje.

NOVI VAROŠ (filijala Župe Stara Gradiška), kapela Preobraženja Isusova. Kapela je sagrađena u 19. stoljeću, razorili je pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija tijekom rujna 1991. Još nije obnovljena.

NOVI VAROŠ (filijala Župe Stara Gradiška), kapela sv. Stjepana Prvomučenika. Kapela je sagrađena 1989., potpuno su je razorili 05.09.1991. pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija. Ponovno je izgrađena.

 

GORNJI VAROŠ (filijala Župe Stara Gradiška), kapela sv. Ilije. Kapelu su oštetili tijekom 1991. pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Kapela je obnovljena.

DONJI VAROŠ (filijala Župe Stara Gradiška), kapela sv. Filipa i Jakoba, izgrađena u 19. stoljeću. Teško su je oštetili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija tijekom 1991. godine. Kapela je obnovljena.

VOĆIN

VOĆIN, župna crkva Pohoda BDM i Svetište Gospe Voćinske. Crkva je sagrađena oko 1500. godine. Stradala je tijekom II. svjetskog rata, nakon kojeg je obnovljena, zaštićeni spomenik kulture. Crkvu su granatama, i miniranjem potpuno razorili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 13.12.1991. Rekonstrukcija stare voćinske crkve u potpunosti je završena i crkva je posvećena 14. Kolovoza 2011.

 

VOĆIN, župni stan, izgrađen u 20. stoljeću, zajedno sa župnom crkvom razorili pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 13. 12. 1991. Izgrađena provizorna nova kuća.

NOVO ZVEČEVO (filijala Župe Voćin), kapela sv. Martina. Razorili je pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija 1991. godine. Kapela je obnovljena.

KKG u Virovitici

Broj: 692/2007.                                     Požega, 27. travnja 2007.

Temeljem članka 7., 12. i 13. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93., 29/97. i 47/99.) i članka 29. i 31. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05), Požeška biskupija, Požega, Trg Svetog Trojstva 18, dana 27. travnja 2007. godine donijela je 

ODLUKU O OSNIVANJU 

"KATOLIČKE KLASIČNE GIMNAZIJE" 

I. NAZIV I SJEDIŠTE OSNIVAČA

Članak 1.

Požeška biskupija, sa sjedištem u Požegi, Trg Svetog Trojstva 18, osniva Katoličku klasičnu gimnaziju u Virovitici (u daljnjem tekstu Gimnazija).

II. NAZIV I SJEDIŠTE USTANOVE

Članak 2.

Gimnazija će djelovati pod nazivom "Katolička klasična gimnazija". Sjedište Gimnazije je u Virovitici, Trg Ljudevita Patačića 3.

III. DJELATNOST USTANOVE

Članak 3.

Gimnazija obavlja djelatnost srednjeg školstva i izvodi nastavni plan i program koji je utvrdilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa za klasične gimnazije, u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenici stječu srednjoškolsku spremu.

IV. USTROJSTVO I ORGANI GIMNAZIJE

Članak 4.

Gimnazijom upravlja Školski odbor, a ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Gimnazije.

a) Ravnatelj

Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Gimnazije, predstavlja i zastupa Gimnaziju u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima.

Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada Gimnazije.

Članak 5.

Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama ravnatelj: 

  • neposredno organizira rad Gimnazije, zastupa i predstavlja Gimnaziju; 
  • predlaže godišnji plan i program rada; 
  • brine za provođenje odluka školskog odbora, nastavničkog vijeća i drugih tijela;
  • donosi odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika Gimnazije.

Ravnatelj obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i Zakonom.

Članak 6.

Ravnatelja Gimnazije imenuje i razrješava Osnivač u skladu sa Statutom Gimnazije. Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

Članak 7.

Privremeni ravnatelj g. Marko Pišonić ovlašten je pod nadzorom Osnivača obaviti pripreme za početak rada Gimnazije, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.

b) Školski odbor

Članak 8.

Školom upravlja Školski odbor. Djelokrug i način odlučivanja Školskog odbora uređuje se ovim aktom i Statutom Gimnazije u skladu sa zakonom. 

Školski odbor ima sedam članova. Imenuje ih Osnivač. Bliže odredbe o načinu i postupku imenovanja, mandatu i ovlastima Školskog odbora utvrdit će se Statutom u skladu sa zakonom. 

Školski odbor o svim pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje zajednički, većinom glasova ukupnog broja članova.

V. SREDSTVA KOJA SU GIMNAZIJI POTREBNA ZA OSNIVANJE I POČETAK RADA, TE NAČIN NJIHOVA PRIBAVLJANJA ILI OSIGURAVANJA

Članak 9.

Sredstva za osnivanje Gimnazije osigurava Osnivač u novčanom iznosu od 7.400,00 kuna.

Financijsko poslovanje Gimnazije obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona, općima aktima i Statutom Gimnazije. Škola ostvaruje prihode uplatom školarine od učenika kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Članak 10.

Gimnazija će djelovati u prostorima dobivenim od grada Virovitice, Trg Ljudevita Patačića 3, 33000 Virovitica. Sredstva za rad koja osigurava Osnivač te sredstva pribavljena iz drugih izvora čine imovinu Gimnazije. 

Za obveze u pravnom prometu Gimnazija odgovara cijelom svojom imovinom. Osnivač solidarno i neograničeno odgovara za obveze Gimnazije. 

Gimnazija ne može bez suglasnosti Osnivača: 

  • steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu bez obzira na vrijednost;
  • dati u zakup objekte ili opremu ili mijenjati osnovnu namjenu objekta;
  • mijenjati djelatnost bez prethodne suglasnosti Osnivača. 

Ako Gimnazija na kraju poslovne godine iskaže gubitak, Osnivač će gubitak ustanove pokriti bespovratno. 

VI. NASTAVANI PLAN I PROGRAM

Članak 11.

Program srednjeg školstva Gimnazija ostvaruje na osnovi nastavnog plana i programa.

Nastavnim planom i programom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se svrha, ciljevi i zadaće programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, te didaktički i drugi uvjeti za izvođenje nastavnog plana i programa.

Članak 12.

Nastavni plan i program za stjecanje srednje školske spreme sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio.

VII. VRSTA I TRAJANJE OBRAZOVANJA 

Članak 13.

Gimnazija izvodi nastavni plan i program za klasične gimnazije u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.

 

VIII. STRUČNI DJELATNICI

Članak 14.

Stručna tijela Gimnazije su nastavničko i razredno vijeće. 

Nastavničko vijeće čine svi nastavnici Gimnazije.

Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća. 

Sadržaj rada nastavničkog i razrednog vijeća, te drugih stručnih tijela Gimnazije uređuje se Statutom.

Članak 15.

Za nastavnika ili stručnog suradnika u Gimnaziju može biti izabrana osoba koja pored općih uvjeta ima odgovarajuću stručnu spremu i pedagoško-psihološko obrazovanje prema odredbama Zakona o srednjem školstvu. 

IX. DONOŠENJE STATUTA

Članak 16.

Gimnazija ima Statut kao i druge opće akte sukladno zakonu i Statutu Gimnazije. Statut donosi Školski odbor uz prethodnu suglasnost Osnivača. 

Statutom se pobliže uređuje unutarnje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela te se uređuju i druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanja Gimnazije. 

X. RASPOLAGANJE S DOBITI

Članak 17.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Gimnazija ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Gimnazije.

XI. POKRIVANJE GUBITKA USTANOVE

Članak 18.

U slučaju prestanka rada Gimnazije, Osnivač će podmiriti sva dugovanja Gimnazije.

Članak 19.

U slučaju prestanka rada Gimnazije Osnivač će zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u skladu sa zakonom.

XII. OGRANIČENJA GLEDE STJECANJA, OPTEREĆIVANJA I OTUĐIVANJA NEKRETNINA I DRUGE IMOVINE GIMNAZIJE

Članak 20.

Gimnazija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom. Osnivač Gimnazije solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze.

XIII. MEĐUSOBNA PRAVA I OBVEZE OSNIVAČA I GIMNAZIJE

Članak 21.

Osnivač je odgovoran za ispravnost i zakonitost rada i djelovanja Gimnazije.

Osnivač ima uvid u djelovanje i ostvarivanje nastavnog plana i programa Gimnazije, daje svoje odredbe, sugestije i smjernice za djelovanje Gimnazije.

Članak 22.

Gimnazija po svojim predstavnicima obavještava Osnivača o djelovanju Gimnazije, o napretku, o većim pothvatima, materijalnoj, kadrovskoj i financijskoj situaciji Gimnazije.

Za Osnivača

+ Biskup Antun Škvorčević, v.r.

Duhovna misao

Aktualno

 

SAKRAMENT SVETE POTVRDE 2017.

 Ulje za krizmu

 

BISKUPOVO PISMO KRIZMANICIMA

 

 

TREĆI EUHARISTIJSKI KONGRES

POŽEŠKE BISKUPIJE

 

LOGO - FINAL

 

MOLITVA TREĆEGA EUHARISTIJSKOG KONGRESA

 

Hodočašće u Rim

Najave

Poveznice

caritaslink

Pro vita et familia

k

k