IMG 8763


BISKUPSKI 
ORDINARIJAT

Trg Sv. Trojstva 18,
34000 Požega

tel. 034/290 300

fax. 034/274 295

e-mail:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

katedrala

 

KATEDRALA

SV. TEREZIJE AVILSKE

 

SLIKE KATEDRALE

 

 Virtualno razgledavanje Katedrale

VIRTUALNO RAZGLEDAVANJE KATEDRALE

Razorena crkva u Voćinu

 

RAZORENI CRKVENI OBJEKTI U DOMOVINSKOM RATU NA TLU POŽEŠKE BISKUPIJE

LECTIODIVINA

LECTIO DIVINA

Molitva

DUHOVNI KUTAK

Župe

1

Antunovac

Presveto Srce Isusovo

2

Badljevina

Sv. Ivan Krstitelj

3

Bebrina

Sv. Marija Magdalena

4

Bokšić

Sv. Petar Apostol

5

Brodski Stupnik

Sv. Ilija Prorok

6

Bučje

Preobraženje Gospodnje

7

Buk

Sv. Juraj Mučenik

8

Cabuna

Kraljica Svete Krunice

9

Cernik

Sv. Petar Apostol

10

Crnac

Sv. Ivan Krstitelj

11

Čačinci

Presveto Trojstvo

12

Čađavica

Sv. Petar Apostol

13

Čaglić

Sv. Juraj Mučenik

14

Čaglin

Sv. Alojzije Gonzaga

15

Daruvar I

Presveto Trojstvo

16

Daruvar II

Sv. Antun Padovanski

17

Davor

Marija Kraljica i Sv. Juraj Mučenik

18

Dežanovac

Sv. Bartol Apostol

19

Donja Obrijež

Sv. Marija Magdalena

20

Dubočac

Sv. Mihael Arkanđel

21

Đulovac

Duh Sveti

22

Đurđenovac

Sv. Josip

23

Feričanci

Duh Sveti

24

Gaj

Sv. Katarina

25

Gornji Bogićevci

Duh Sveti

26

Gornji Lipovac

Presveto Trojstvo

27

Gradina

Sv. Ilija Prorok

28

Jakšić

Sv. Barbara

29

Jasenovac

Uznesenje BDM i Sv. Nikola Biskup

30

Kaptol

Sv. Petar i Pavao Apostoli

31

Končanica

Uznesenje BDM

32

Krapje

Sv. Antun Padovanski

33

Kutjevo

Rođenje BDM

34

Kuzmica

Sv. Kuzma i Damjan

35

Lipik

Sv. Franjo Asiški

36

Lipovljani

Sv. Josip

37

Lonja

Duh Sveti

38

Lukač

Sv. Luka Evanđelista

39

Lužani

Gospa Fatimska

40

Mačkovac

Sv. Matej Apostol

41

Međurić

Sv. Nikola Biskup

42

Našice I

Sv. Antun Padovanski

43

Našice II

Sv. Marko Evanđelista

44

Našice III

Gospa Fatimska

45

Nova Bukovica

Uznesenje BDM

46

Nova Gradiška l

Bezgrješno Začeće BDM

47

Nova Gradiška II

Kraljica Sv. Krunice

48

Nova Kapela

Blažena Djevica Marija

49

Novska I

Sv. Luka Evanđelista

50

Novska II

BI. Alojzije Stepinac

51

Okučani

Sv. Vid

52

Orahovica

Našašće Sv. Križa

53

Orubica

Sv. Ilija Prorok

54

Oriovac

Sv. Emerik

55

Pakrac

Uznesenje BDM

56

Pleternica

Sv. Nikola Biskup

57

Podgorač

Sv. Nikola Biskup

58

Podravska Moslavina

Rođenje BDM

59

Požega I

Sv. Terezija Avilska

60

Požega II

Sv. Leopold Mandić

61

Požega III

Duh Sveti

62

Požega IV

Sv. Ivan Krstitelj

63

Požeške Sesvete

Svi Sveti

64

Požeški Brestovac

Sv. Martin Biskup

65

Rajić

Sv. Toma Apostol

66

Rešetari

Krist Kralj

67

Ruševo

Uzašašće Isusovo

68

Sirač

Pohod BDM

69

Skenderovci

Sv. Ana

70

Sladojevci

Sv. Barbara

71

Slatina I

Sv. Josip

72

Slatina II

BI. Ivan Merz

73

Slavonski Kobaš

Sv. Ivan Krstitelj

74

Sopje

Sv. Marija Magdalena

75

Stara Gradiška

Sv. Mihael Arkanđel

76

Stari Gradac

Sv. Petar Apostol

77

Staro Petrovo Selo

Sv. Antun Padovanski

78

Stražeman

Sv. Mihael Arkanđel

79

Suhopolje

Sv. Terezija Avilska

80

Špišić Bukovica

Sv. Ivan Krstitelj

81

Štivica

Sv. Marija Magdalena

82

Turnašica

Presveto Trojstvo

83

Uljanik

Gospa Lurdska

84

Velika

Sv. Augustin Biskup

85

Vetovo

Bezgrješno Začeće BDM

86

Virovitica I

Sv. Rok

87

Virovitica II

Sv. Leopold Mandić

88

Virovitica III

BI. Alojzije Stepinac

89

Voćin

Pohod BDM

90

Vrbje

Sv. Josip

91

Vrbova

Sv. Juraj Mučenik

92

Zapolje

Mučeništvo Sv. Ivana Krstitelja

93

Zdenkovac

Gospa Lurdska

Arhiđakonati i dekanati

karta-katedralniKATEDRALNI ARHIĐAKONAT

 

Arhiđakon

Preč. Josip Klarić

Adresa

Vetovačka 2, 34334 Kaptol

Telefon

034/231 080

Dekanati:

 

Požeški

Požega III-Duh Sveti, Požega IV-Sv. Ivan Krstitelj, Požega II-Sv. Leopold Mandić, Požega I-Sv. Terezija Avilska, Požeški Brestovac, Skenderovci

Kaptolački

Jakšić, Kaptol, Kutjevo, Stražeman, Velika, Vetovo

Pleternički

Bučje, Buk, Čaglin, Kuzmica, Pleternica, Požeške Sesvete, Ruševo, Zdenkovac

 

karta-posavskiPOSAVSKI ARHIĐAKONAT

 

Arhiđakon

Msgr. Antun Prpić

Adresa

Matije Gupce 56, 35 420 Staro Petrovo Selo

Telefon

Fax

035/387 135

035/364 008

Dekanati:

 

Novogradiški

Cernik, Davor, Gornji Bogićevci, Mačkovac, Nova Gradiška I-Bezgrješno Začeće BDM, Nova Gradiška II-Kraljica sv. Krunice, Okučani, Orubica, Rešetari, Stara Gradiška, Vrbje, Zapolje

Novokapelački

Bebrina, Brodski Stupnik, Dubočac, Gornji Lipovac, Lužani, Nova Kapela, Oriovac, Slavonski Kobaš, Staro Petrovo Selo, Štivica, Vrbov

 

karta-slavonsko-podravskiSLAVONSKO-PODRAVSKI ARHIĐAKONAT

 

Arhiđakon

Msgr. Vladimir Škrinjarić

Adresa

Trg Sv. Josipa 9, 33520 Slatina

Telefon

033/550432

Dekanati:

 

Našički

Bokšić, Crnac, Čačinci, Đurđenovac, Feričanci, Našice I-Sv. Antun Padovanski, Našice II-Sv. Marko Evanđelista, Našice III-Gospa Fatimska, Orahovica, Podgorač

Slatinski

Čađavica, Nova Bukovica, Podravska Moslavina, Sladojevci, Slatina I-Sv. Josip, Slatina II-BI. Ivan Merz, Sopje, Voćin

Virovitički

Cabuna, Gradina, Lukač, Stari Gradac, Suhopolje, Špišić Bukovica, Turnašica, Virovitica I-Sv. Rok, Virovitica II-Sv. Leopold Mandić, Virovitica III-BI. Alojzije Stepinac

 

karta-zapadno-slavonskiZAPADNO-SLAVONSKI ARHIĐAKONAT

 

Arhiđakon

Msgr. Matija Juraković

Adresa

Strossmaverova 1, 34550 Pakrac

Telefon

034/412 351

Dekanati:

 

Novljanski

Gornji Rajić, Jasenovac, Krapje, Lipovljani, Lonja, Međurić, Novska I-Sv. Luka Evanđelista, Novska II-BI. Alojzije Stepinac

Pakrački

Antunovac, Badljevina, Čaglić, Daruvar I-Presveto Trojstvo, Daruvar II-Sv. Antun Padovanski, Dežanovac, Donja Obrijež, Đulovac, Gaj, Končanica, Lipik, Pakrac, Sirač, Uljanik

Smještaj i stanovništvo

smjestajPožeška biskupija obuhvaća središnje područje kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, preciznije, zapadnu i središnju Slavoniju prostirući se na sjeveru do Madžarske, a na jugu do Bosne i Hercegovine. Središte biskupije, grad Požegu i dolinu oko nje, koju stari Rimljani nazvaše «Vallis Aurea» (Zlatna dolina), okružuju planine Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora. Na sjevernom dijelu je dolina rijeke Drave, a na jugu Save.

Ime Požega prvi puta se pojavljuje u pisanoj građi na početku 13. stoljeća, povezano s Katoličkom Crkvom. Tijekom gotovo osamsto godina postojanja ovoga grada Crkva je bila neprekinuto prisutna u njegovu životu, te je dala snažan doprinos duhovnom identitetu i oblikovanju njegova izgleda. O tome svjedoči srednjovjekovna crkva sv. Lovre i franjevačka crkva Duha Svetoga iz trinaestog stoljeća, zavjetni spomenik Svetom Trojstvu protiv kuge na glavnom trgu iz prve polovice 18. stoljeća, kasno barokno zdanje crkve sv. Terezije Avilske, potom crkva sv. Roka, crkva sv. Filipa i Jakova, brojne kapelice, sakralne plastike na kućama, križevi krajputaši. Posebno mjesto u toj baštini ima bogata knjižnica franjevačkog samostana i povijesna knjižnica Požeške biskupije, riznica katedrale s metalnim i tekstilnim predmetima visoke umjetničke izrade i povijesnog značenja, među njima kalež i liturgijska odijela, darovi carice Marije Terezije. Zvonici spomenutih crkava oblikuju vizuru, koja - obrubljena zelenilom što se uzdiže iznad glavnog trga - stvara čudesan dojam stopljenosti neba i zemlje, prirode i arhitekture, oživljuje grad posebnim duhom, koji ga svrstava među srednjoeuropska mjesta s prepoznatljivim licem, po mjeri čovjeka. Kao poznato crkveno kulturno središte Požega je osnutkom Biskupije 1997. godine postala biskupskim gradom.

 

Biskupija graniči s više biskupija i nadbiskupija: na zapadu sa Zagrebačkom i Varaždinskom, na sjeveru s Kapošvarskom i Pečuškom, na istoku s Đakovačko-osječkom, a na jugu s Vrhbosanskom i Banjalučkom.

 

 

Stanovništvo
 

U Požeškoj biskupiji, površine 6 931 km², živi 316 992 stanovnika od kojih je 282 951, odnosno 89.26% katolika, a ima i članova pravoslavne i protestantskih odnosno reformiranih Crkvi, te muslimanske i židovske zajednice.

Požeška biskupija, u cijelosti ili pak djelomično, zahvaća područja 6 županija (bjelovarsko-bilogorska, brodsko-posavska, osječko-baranjska, požeško-slavonska, sisačko-moslavačka županija, virovitičko-podravska), 11 gradova (Daruvar, Kutjevo, Lipik, Našice, Nova Gradiška, Orahovica, Pakrac, Pleternica, Požega, Slatina, Virovitica) i 39 općina.

Osim starosjedilačkog stanovništva na tom području mnogo puta ratom uništavano i ponovno naseljavano sada živi manji broj pripadnika više različitih nacionalnih skupina. U dijelove biskupije zadnjim ratom poharane (trećina biskupije), tu su došli prognanici iz Bosne i Hercegovine, iz Srijema i s Kosova, većinom Hrvati. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, malim obrtom i trgovinom, zaposleno je u više različitih industrijskih grana, posebno prehrambenoj, te u lječilišnom i seoskom turizmu.

Interaktivna karta

Biskupski dom Požeška kolegija

Pozeski-kolegijOsnutkom Požeške biskupije 1997. godine u zgradu nekadašnje isusovačke rezidencije, zvanoj Kolegija smješteno je njezino sjedište. Od 1997. do 2001. godine po nacrtima zagrebačke arhitektice Ane Nade Krpelnik zapuštena i devastirana zgrada temeljito je obnovljena i prilagođena za nove svrhe. Ujedno je 2001. godine vraćena ispred zgrade i povijesna ograda koju su komunističke vlasti srušile 1957. godine a njezinim dijelovima od kovanog željeza ograđeno je pravoslavno groblje u požeškom Jagodnjaku.

Isusovci dolaze u Požegu 1698. godine. Smjestili su se u trošnoj, adaptiranoj kući blizu “Kamenitih vrata”. Prvi predstojnik isusovačke misije bio je o. Marko Stručić, pisac i čovjek snažnog osjećaja za prosvjetu. Svoje konačno sjedište u Požegi postupno će izgraditi na zemljištu pokraj crkve sv. Lovre. U proljeće 1710. godine započeli su u dvorištu graditi ponajprije gospodarsku zgradu, kuhinju i blagovaonicu. Građa im je bio kamen dobavljen iz doline potoka Vučjaka. Godine 1711. nastavili su s izgradnjom dvokatne zgrade prema trgu, spojivši je s prethodno izgrađenim dvorišnim dijelom u obliku slova T a prema crkvi sv. Lovre napravit će hodnik, koji je spaja s rezidencijom. Već te iste godine isusovci su uselili u novu zgradu. Ubrzo će prema zapadu dograditi nekoliko novih prostorija za upravu. Ispred zgrade ogradili su vrt što im ga je darovala gradska Općina. Veći vrt imali su preko puta iza današnjih kuća, protežući se prema Trgu sv. Terezije i Alagovićevoj ulici. Za nadstojnika oca Nikole Genove 21. lipnja 1726. godine postavljen je temelj novoj gimnazijskog zgradi, današnjoj dvokatnoj zgradi sestara milosrdnica uz istočnu stranu crkve sv. Lovre. Godine 1731. isusovačka rezidencija postala je kolegija. Od 1761. godine isusovci su uveli studij filozofije a od 1763. godine i studij teologije pod nazivom «Academia Posegana».

Bulom «Dominus ac Redemptor» Papa Klement XIV. ukinuo je isusovce 19. kolovoza 1773. godine te su dvadesettrojica isusovaca bila primorana napustiti požešku kolegiju. Jedan dio nastavio je djelovati kao biskupijski svećenici u Požegi. Časni brat Pavao Thaller, vrstan ljekarnik u kolegiji tada se vratio u svoju obitelj te je na glavnom požeškom trgu otvorio čuvenu javnu ljekarnu. Zgradu kolegije kao i sve posjede koje su imali isusovci, kako u Požegi tako u Kutjevu preuzela je Kraljevska komora. Prihodi od rasprodaje imovine slijevali su se u kraljevsku blagajnu. Tako i prihod od sata i četiri zvona s crkve sv. Lovre, koji su prodani župi sv. Terezije u Požegi, orgulje župnoj crkvi u Kutjevu. (Usp. Kempf, Požega, str. 518). Dana 14. listopada 1776. godine pavlini preuzimaju školstvo u Požegi i nastanjuju se u zgradu kolegije. No, ne zadugo jer su dekretom cara Josipa II. od 28. ožujka 1786. zajedno s još nekim redovima i oni bili ukinuti. Jedno vrijeme stanovali su u zgradi pojedini svećenici ex-isusovci i ex-pavlini. Od godine 1788.–1790. i 1816.–1830. zgrada je služila kao vojno skladište, bolnica, vojničko konačište za vrijeme austrijsko-francuskih ratova te konačno trgovačko skladište. Uz to ostale su u njoj prirodoslovne zbirke i gimnazijska knjižnica. Poslije godine 1813. stanovali su u kolegiji i neki gimnazijski učitelji svjetovnjaci.

ALAGOVICUprava zemaljskih dobara u Zagrebu donijela je odluku da se isusovačka dobra u Požegi prodaju te ih je 1818. godine dala na javnu dražbu, ali bez uspjeha. Javna dražba ponovljena je 15. listopada 1832. godine. Na dražbi su se natjecali Antun Festetić, upravitelj dobara Brestovac, pravoslavna eparhijska crkvena uprava  u Karlovcima i Pakracu, želeći kupiti zgradu za svoje sjemenište te zagrebački biskup Aleksandar Alagović koji je za tu prigodu poslao u Požegu svoga zastupnika Franju pl. Zengevalla sa zadaćom da svakako kupi zgradu u koju je imao namjeru smjestiti Orfanotrofij ili Sirotište. Dražba je završila tako da ju je biskup Alagović kupio za osam tisuća forinti, spreman u slučaju potreba platiti i više. Biskup je uložio daljnjih pet tisuća forinti za preuređenja zgrade u sirotište. K tome je osnovao zakladu sa glavnicom od šezdeset tisuća forinti iz čijih kamata je odredio da se u sirotištu uzdržavaju 24 mladića i 5 djevojaka. Sve pojedinosti biskup Alagović stavio je u zakladnicu «Litterae fundationales» koju je napisao 8. rujna 1835. godine u vrijeme otvorenja orfanotrofija. Biskupova zakladnica o sirotištu proglašena je 15. lipnja 1836. godine u velikoj skupštini Požeške županije, koja je ujedno zaključila da se nabavi slika biskupa Alagovića i izvjesi u županijskoj dvorani. Nadbiskup Juraj Haulik omogućio je godine 1856. svojom glavnicom boravak još 12 dječaka u sirotištu, a zagrebački kanonik Petar Filić osigurao je glavnicu za još jedno mjesto za dječaka iz obitelji Filić ili Radonić, odnosno za dječaka iz pleterničke župe. Odredbom nadbiskupa Jurja Haulika zakladnice za djevojke prenesene su u formi stipendija sestrama milosrdnicama u Zagrebu, koje su od 1850. godine u svom tamošnjem konviktu odgajale pet gojenica sve dok u Požegi 1880. godine sestre milosrdnice ne otvore istovrstan konvikt. Uz besplatna mjesta u sirotištu već od početka bili su i pitomci uz plaćanje. Upravu sirotišta biskup je povjerio biskupijskim svećenicima a od 1858. –1871. sirotište vode isusovci. Nakon toga do 1945. godine vodstvo je u rukama biskupijskih svećenika. Godine 1834. cijela dvokatnica bila je obnovljena. Godine 1851. prvi puta bila je pokrivena crijepom. Ispred zgrade bio je uređen vrlo lijep cvjetnjak. Kolegija je ostala takva do godine 1895. kada su na njezinom istočnom dijelu dograđene tri velike prostorije na oba kata i ujedno je tako spojena zgrada sirotišta s crkvom sv. Lovre, zatvorivši njezin glavni ulaz sa zapadne strane. Nastojanjem ravnatelja Ignjata Horata 1903. i 1904. godine na zgradu je dograđen još jedan kat i u isto doba sva je njezina unutrašnjost obnovljena prema tadašnjim standardima za potrebe mladeži i poglavara. Tada je po nacrtima zagrebačkog arhitekta Janka Holjca zgrada dobila sadašnje glavno pročelje te postala najveća i najviša zgrada u Požegi. Time je u nekom smislu narušena mirnoća starog baroknog trga te je šteta što Kolegija nije proširena horizontalnom nadogradnjom jednog krila prema zapadu kako je to predviđao plan požeškog arhitekta Ivana Holza koji je u međuvremenu umro. Godine 1935. svečano je proslavljena stogodišnjica Orfanotrofija. Premda su nadbiskupi dr. Juraj Posilović i dr. Antun Bauer obdarili Kolegiju novim dobrima, ipak ona nisu bila dostatna za besplatno uzdržavanje đaka te je nadbiskupu Bauer morao Alagovićevo sirotište pretvoriti u konvikt. Tijekom svoga stodesetgodišnjega postojanja ova ustanova dala je crkvi i hrvatskom narodu mnoge intelektualce i odgojila brojne velikane među kojima spomenimo samo slugu Božjega Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa.

Dana 31. prosinca 1946. godine komunističke vlasti nacionalizirale su zgradu kolegije sa svim njezinim dobrima te je toga dana morao napustiti Konvikt njezin posljednji ravnatelj, preč. Mijo Bestić s drugim poglavarima, časnim sestrama i đacima, od kojih zbog nepodobnosti nitko nije mogao ostati u Đačkom domu, koji je nakon toga u zgradi djelovao. Dio vrijedne biblioteke i arhiva smješten je u župu sv. Terezije a dobar dio imovine se raspršio. U Kolegiji je bio smješten Đački dom i neke druge ustanove a u najnovije vrijeme u suterenu su bile dva buffeta a u na prvom katu Financijska policija, na cijelom drugom katu Državni arhiv, dok je treći kat bio sav upropašten, popadali su mu svodovi i djelomično istrunula drvena građa zbog višegodišnjeg nemara za uređenje krova kroz koji je kiša oštetila svodove i drvenu konstrukciju, djelomično istrunulu. Požeško-slavonska županija i grad Požega darovnicom su vratili zgradu Kolegije Zagrebačkoj nadbiskupiji 1995. godine a Nadbiskupija je odmah uredila krov zgrade stavivši na njega bakreni pokrov.

Redovnici

Akrap Žarko Badljevina
Bibić Zoran Našice, Sv. Antun Padovanski
Blažević Grgur Virovitica, Sv. Rok
Brezović Ivo Bogićevci
Brkić Rozo Virovitica, Sv. Rok
Cybula Tomasz Požeške Sesvete
Čakarić Celestin Virovitica, Sv. Rok
Ćibarić Robert Virovitica, Sv. Rok
Deže Peter Našice, Sv. Antun Padovanski   
Giemula Giovanni Šumetlica
Grubišić Josip Đurđenovac
Hruška Tomica Cernik
Kristofić Marijan Požeške Sesvete
Krišto Milan Požega, Duh Sveti
Matijaško Marijan Virovitica, Sv. Rok
Meter Nenad Cernik
Moher Mario Našice, Sv. Antun Padovanski
Nekić Oktavijan Našice, Sv. Antun Padovanski
Papac Zlatko Požega, Duh Sveti
Perković Ante Našice, Sv. Antun Padovanski
Poleto Josip Zapolje
Radelić Drago Cernik
Radman Mario Okučani
Sinković Kristijan Šumetlica
Sršan Ivan Cernik
Sudarić Darko Požega, Duh Sveti
Šimunović Domagoj Požega, Duh Sveti
Tikvić Mijo Špišić Bukovica
Vlahović Celzo Našice, Sv. Antun Padovanski
Vukoja Josip Cernik

Duhovna misao

Aktualno

 

SAKRAMENT SVETE POTVRDE 2017.

 Ulje za krizmu

 

BISKUPOVO PISMO KRIZMANICIMA

 

 

TREĆI EUHARISTIJSKI KONGRES

POŽEŠKE BISKUPIJE

 

LOGO - FINAL

 

MOLITVA TREĆEGA EUHARISTIJSKOG KONGRESA

 

Hodočašće u Rim

Najave

Poveznice

caritaslink

Pro vita et familia

k

k